Izvor slike: Ovih dana ide serija na na tv pod nazivom „Tijelo je dokaz“.
Što naše tijelo dokazuje?
Ovdje , u seriji, služi za dokazivanje uzroka smrti. Izvrsno popraćeni detalji koji se otkrivaju tijekom obdukcije.
Svaki dio našeg tijela pruža informacije koje smo mi ostavili u njemu. Način na koji smo živjeli. Događaji koji su vidljivi na tijelu.
Za života većinom zaboravimo na važnost svega onoga što smo tijekom odrastanja učili o njemu. Postaje neka sporedna stvar o kojoj baš i ne marimo. Neki ljudeki i zaborave što sve u njemu ima i čemu služi. Živimo automatizmom.
Više truda i vremena posvećujemo materijalnim stvarima koje nam koriste. Od koristi do užitka. Skrbimo o njima, jer svako njihovo nefunkcioniranje dovodi nas opet do novih materijalnih sredstava koje moramo uložiti u njih.
Začarani krug.
Ti pomagači u olakšavanju življenja imaju garanciju i rok trajanja. Upute kako ih pravilno održavati.
Imali li to i naše tijelo???
Poput istančanog instrumenta tijelo ima sposobnost slanja prvih signala da nešto nije s njim u redu. Zapinje negdje.
Koliko smo mi u mogućnosti prepoznati te signale i adekvatno djelovati ovisi o svako osobi ponaosob.
Obično reagiramo kad je već šteta načinjena. Kad se pojavi bol ili nemogućnost optimalnog funkcioniranja .
Zašto je to tako?
Zar ne volimo dovoljno sebe?
Ili smo u žurbi življenja, pa svjesno zanemarujemo ono što se događa u nama, ili na nama?
Obilje farmaceutskih pripravaka koji se nude, s receptom ili bez njega, na dohvat su ruke. Pribjegavamo najbržem mogućem rješenju koje nam je dostupno. Neki u želji da si pomognu prisjećaju se prirode i prirodnih načina kako si pomoći.
A sad nešto o koži ….
Koža (grč. dermis; lat. cutis) je vrlo složen, a ujedno i naš najveći organ koji pokriva cijelu površinu tijela. Osnovna funkcija kože je zaštita tijela i unutarnjih organa od negativnih utjecaja iz okoline. Koža nas štiti od mehaničkih, kemijskih i bioloških štetnih utjecaja, dehidracije, štetnog sunčeva zračenja i patogenih mikroorganizama. Osim toga, koža ima i termoregulacijsku, sekrecijsku i osjetilnu funkciju. Prima raznovrsne podražaje koji rezultiraju osjetima dodira, topline, hladnoće, boli, vibracije, pritiska. Receptori za te osjete su živčani završeci kojih u koži ima nekoliko milijuna, vrlo neravnomjerno raspoređenih (ovisno o funkciji dijela tijela koji koža pokriva, npr. jagodice na prstima imaju iznimno velik broj osjetilnih živčanih završetaka). Koža ima i vrlo važnu funkciju u imunološkim procesima organizma.
Površina kože u odrasla čovjeka prosječne visine iznosi 1,7 m2, a težina oko 18% ukupne težine tijela.
c/p … Zdravlje za sve
I još malo o krvi ….
Krv je najvažnija tjelesna tekućina kod ljudi. Ona protječe kroz srćano-krvožilni sustav organizma te kroz tijelo prenosi hranjive tvari i kisik. Ukupna količina krvi u tijelu odrasla čovjeka je 5 – 6 litara što je oko 8% ukupne tjelesne mase.
Neke zanimljivosti o krvi …
1. U toku samo jednog dana krv u Vašem tijelu prijeđe nevjerojatnih 19.312 kilometara.
2. Žene imaju u prosjeku manje krvi nego muškarci.
3. Koštana srž u krvotok svake sekunde otpusti dva do tri milijuna novih crvenih krvnih stanica.
4. Uđu li bakterije na mjesto rane, stižu bijela krvna zrnca koja ih uništavaju.
5. Svaki gubitak krvi veći od 1.5 litara ugrožava život.
6. Naše tijelo sadrži 0.2 miligrama zlata. Najveći dio tog zlata nalazi se u krvi.
7. Kroz mrežu od 160.000 km različitih žila srce svaki dan pumpa oko 7500 litara krvi.
8.. U toku života, srce će napumpati oko 200 milijuna litara krvi. To je količina kojom bi se moglo napuniti oko 80 olimpijskih bazena.
9. Krv pređe 96.540 km kroz tijelo prosječnog čovjeka. Svaki dan.
10. Tijelo odrasle osobe sadrži oko 160.000km arterija, vena i kapilara.
c/p … Udruga darivatelja krvi
Zašto samo koža i krv , a ostalo ne?
Zato što se testovi na alergije i intoleranciju moguće alergene, uključujući i hranu, mogu obaviti putem kapljice krvi ili bockanjem na koži podlaktica.
U danom trenutku testa i kapljica i koža će pokazati što je to što našem tijelu smeta.
Tu sad dolaze ovi famozni E – brojevi (numerički kodovi za prehrambene aditive koji su dozvoljeni u Evropskoj uniji ).
“Aditivi su tvari poznate kemijske strukture, koji se uobičajeno ne konzumiraju, niti su tipičan sastojak hrane. Dodaju se hrani tijekom tehnološkog postupka proizvodnje, prerade i obrade, pakovanja, transporta i čuvanja. Služe za poboljšanje organoleptičkih svojstava hrane (boja, okus, miris i konzistencija), njezino konzerviranje i čuvanje. U pravilu su bez prehrambene vrijednosti (uz izuzetak modificiranog škroba i nekih emulgatora) i u uvjetima praktične primjene potpuno bezopasni po ljudsko zdravlje. Pojedini aditivi mogu imati i više tehnoloških djelovanja, ali osnovno svojstvo ovisi o količini koja je dodana u hranu.”
Ne vrijedi ih sve nabrajati ponaosob, ali imaaaaaaaaaaaaaaaaa ih.
Uglavnom, mogu se podijeliti na :
1. bojila
2. konzervansi
3. antioksidansi, regulatori kiselosti
4. stabilizatori, emulgatori, zgušnjivači
5. regulatori kiselosti, tvari za sprečavanje zgrudavanja, pojačivači okusa
6. tvari za zaslađivanje, tvari za poliranje i modificirani škrobovi
c/p ….Kreni zdravo
Na onim famoznim deklaracijama , kojih ima i nema, možemo uočiti sitnim slovima te E- brojeve.
Ako o njima ništa ne znamo, onda samo lijepo i dalje konzumiramo proizvode.
Ponekad se samo upitamo kako je taj kruh tako svjež i nakon 2 dana, ili zašto su ti keksi tako fini, ili kako taj grah u konzervi može trajati tako dugo, a da se ne pokvari???
Sva ona divna čuda od slatkiša i grickalica koja nas mame na policama.
Jesu li to čuda tehnologije i dobro osmišljenih receptura?
A tako su fina i oku ugodna.
Kad učiniš test na hranu iz one sićušne kapljice pokupljene s jagodice ostaneš iznenađen što se sve otkrije u njoj.
I bude ti puno toga jasnije.
Obećaš tijelu da ćeš malo bolje paziti što sve trpaš u njega, i da ćeš ga više čuvati , jer toliko toga je izdržalo za tebe do sada.
